"Živi kao život", Čukovski. Rezime, analiza

2024 Autor: Leah Sherlock | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 05:29

Pre svega, Korney Ivanovič Chukovsky je poznat kao autor dječijih pjesama o Moidodyru i letećim stolicama. Ali pisac je bio i književni kritičar i zalagao se za očuvanje živopisnog, živog ruskog jezika. Knjiga "Živ kao život" posvećena ovoj problematici (prvi put objavljena 1962. godine) postala je klasik. Danas ćemo razgovarati o njegovom sadržaju.

Prvo poglavlje: "Staro i novo"

Priča o poznatom advokatu i akademiku Anatoliju Koniju otvara prvo poglavlje "Živjeti kao život" (Čukovski), čiji ćemo sažetak sada analizirati. Anatolij Fedorovič je bio poznat kao čovek veoma ljubazne. Ali samo do trenutka kada sam čuo nespretan ruski govor. Ovdje njegovom bijesu nije bilo granica, iako često sagovornik nije bio kriv.

Činjenica je da je u to vrijeme počasni akademik već bio star. Rođen je i odrastao u vrijeme kada je riječ "nužno" značila"ljubazno, s poštovanjem." Ali vremenom je poprimilo drugačije značenje, a sada je značilo "svakako". Svako ko je upotrebio reč "nužno" u značenju "sigurno" odmah je pao pod nalet kritika.

Korney Ivanovič Chukovsky govori o ovim promjenama u jeziku, i da li je on uvijek loš, o "bolesti" ruskog govora i drugim stvarima u ovoj knjizi.

Drugo poglavlje: "Izmišljene i stvarne bolesti"

Šta se može smatrati "bolešću riječi"? Knjiga "Živ kao život" (Čukovski), čiji se žanr može definisati kao nešto između novinarstva i lingvističkih istraživanja, pomaže da se razume ovo pitanje.

Da li ste znali da u Puškinovim pesmama reč "savesno" ima potpuno neobično značenje za nas - "galanterija"? Riječ "porodica", tako poznata, prvo je označavala robove i sluge, a zatim - ženu. Zanimljiv "pedigre" i riječ "nered". Isprva se tako zvalo vrlo prefinjeno jelo iz 17. vijeka, koje su bojari jako voljeli. Tada se nered počeo nazivati oštrim bolom u trbuhu uzrokovanom gadnim govornikom. Kuvari vojnici su u kotao bacali neoljuštenu ribu u pijesak, luk, krekere, kiseli kupus i sve što je bilo pri ruci. I tek tada je "nered" dobio poznato značenje "previranja, nereda".

Ove transformacije su prirodne, jezik raste i razvija se, a tome je nemoguće, pa čak i glupo odoljeti, smatra autor.

Treće poglavlje: "Strane riječi"

Ovo poglavlje je logičan nastavak prethodnog. Knjiga "Živ kao život" (Čukovski), o čijem sažetku govorimo, bila bi nepotpuna bez stranih riječi. Puno pisama Korneju Čukovskom su napisali obični ljudi koji brinu o očuvanju ruskog jezika. Mnogi su smatrali da strane riječi treba izbaciti što je prije moguće.

Autor navodi primjere stranih riječi koje su odavno postale ruske: algebra, alkohol, čarapa, artel, rally, volan, šine, naivno, ozbiljno… "Da li ih je zaista moguće izbaciti iz života ruski govor?" pita Čukovski. Istovremeno se raduje što mnoge strane riječi nisu zaživjele u svakodnevnom životu i nisu istisnule izvorne ruske. Na primjer, nekada popularni "freestikkat" nikada neće doći na jezik običnog čovjeka. Umjesto toga, mi "doručujemo".

Četvrto poglavlje: "Umslopogasy"

U trendu verbalne skraćenice takođe ne mogu da pokvare ruski jezik. Ali u djelu "Živjeti kao život" (Čukovski), čiju analizu provodimo, njima je posvećeno cijelo poglavlje. I ne uzalud. Skraćenice pokazuju koliko je u svemu važna umjerenost. Na primjer, skraćenice kao što su Moskovsko umjetničko pozorište, štedionica, dan rada uopće nisu pokvarile ruski govor.

Ali moda za skraćenice dovela je do mnogih "čudovišta". Tverbul Pampush je zaista Tverski bulevar, spomenik Puškinu. Masovno skraćena imena - Pjotr Pavlovič se pretvorio u Pe Pa za studente,i kolege nastavnici. Ali najgore su bile skraćenice - palindromi Rosglavstankoinstrumentsnabsbyt, Lengorshveitrikotazpromsoyuz, Lengormetalloreempromsoyuz i druge ovog tipa.

Iz ovoga moramo zaključiti, jedan od glavnih: sve zavisi od osjećaja za stil i proporcionalnosti.

Peto poglavlje: "Vulgarizmi"

Čitaoci 1960-ih su često smatrani "opscenim" kao što su "sive šape", "hlače", "smrd", "smeće", "ispuhni nos" i mnoge slične riječi, koje su apsolutno prirodne za moderna osoba. Autor se prisjeća ljutitog pisma upućenog njemu jer je u članku upotrijebio riječ "srkati".

Vulgarni žargon današnje omladine je sasvim druga stvar, piše Čukovski u "Živi kao život". Kratak sadržaj poglavlja svodi se na činjenicu da se žargoni poput "sranje", "shendyapilsya" (umjesto "zaljubio"), "čovječe", "kadryshka" (umjesto "djevojka"), "lobuda", "chicara" i tako dalje skrnave ne samo ruski jezik, nego i pojmove za koje ih mladi koriste.

Autor s pravom primećuje da frajer koji je ušao u kadar ne doživljava uzvišena osećanja ljubavi koja su opisana u pesmama Aleksandra Bloka. Korupcija jezika kroz vulgarnost dovodi do moralnog propadanja, stoga žargon treba revnosno iskorijeniti.

Poglavlje šest: "Ured"

To je knjiga Korneja Čukovskog"Živ kao život" dao je ime jedinoj pravoj "bolesti" ruskog govora - kancelarijskom radu. Ovaj izraz koriste lingvisti, uključujući prevodioca Noru Gal u knjizi "Reč živi i mrtva".

Kancelarija je jezik birokratije, poslovnih papira i ureda. Sve ovo "prethodno", "ova potvrda je izdata", "navedeni period", "na osnovu ovoga", "a samim tim", "u nedostatku", "zbog odsustva", "u pogledu" su čvrsto zauzeli svoje mjesto u poslovnoj dokumentaciji (dok ponekad dolaze do tačke apsurda).

Problem je u tome što je službenik ušao u običan govorni jezik. Sada su umjesto "zelena šuma" počeli da govore "zeleni niz", uobičajena "svađa" je postala "sukob" i tako dalje. Ove figure govora, posuđene iz proizvedenih papira, postale su "lakmus test". Verovalo se da svaka kulturna, vaspitana osoba treba da ima takve reči u svom rečniku.

Reći "Padala je jaka kiša" na radiju smatralo se rustičnim i neciviliziranim. Umjesto toga, zvučalo je "Padala je jaka kiša." Nažalost, kancelarijski problem nije nestao. Danas je ova bolest još više učvrstila svoju poziciju. Nijedan naučnik ne može odbraniti disertaciju napisanu jednostavnim, razumljivim jezikom. U svakodnevnom životu stalno ubacujemo klerikalne fraze, a da to sami ne primjećujemo. Tako živ, snažan, iskričav ruski kolokvijalni govor postaje siv i suv. I tojedina bolest jezika protiv koje se treba boriti.

Sedmo poglavlje: "Protiv elemenata"

Mnogi ruski jezik doživljavaju kao element sa kojim je nemoguće izaći na kraj. Tako piše Čukovski u "Živi kao život". Sažetak posljednjeg, sedmog poglavlja svodi se na to da u vrijeme kada je znanje dostupno svima, otvorene su redovne i večernje škole, niko nema pravo da bude nepismen, da ne poštuje svoj jezik.

Sve pogrešne riječi i fraze moraju biti iskorijenjene, a kultura masa mora rasti, a ne pasti. I samo kolokvijalni govor je pokazatelj rasta ili opadanja kulture.

Rezultati

K. Čukovski je svojim istraživanjem pokrenuo veliku diskusiju oko ruskog jezika. Nije se držao nijedne strane i polazio je od pažljivo provjerenih podataka i osjećaja za mjeru. Poput K. Paustovskog, Kornej Ivanovič je veoma voleo ruski jezik, tako da je "Živ kao život" i dalje knjiga koju moraju pročitati svi - i lingvisti i oni koji žele da se zaljube u živahan, jednostavan ruski govor.