2024 Autor: Leah Sherlock | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 05:29
Marijinski teatar u Sankt Peterburgu jedno je od najpoznatijih i najvećih operskih i baletskih pozorišta na svijetu. Datum njenog osnivanja je 5. oktobar 1783. godine. Sada je Valery Gergiev glavni dirigent, umjetnički direktor i direktor.
Istorija pozorišta
Pozorište je osnovano 1783. godine po nalogu Katarine Velike. Tada se zvao Boljšoj teatar. Ali 1811. godine teško je oštećen u požaru. Godine 1818. zgrada je obnovljena, a opera i balet su ponovo nastavljeni. Pored ruske trupe, ovde su nastupale grupe iz Francuske i Italije. Kasnije su ruski umjetnici svoje nastupe prikazivali u posebnoj zgradi, gdje se ranije nalazilo Cirkusko pozorište, ali ga je 1859. doživjela tužna sudbina - izgorjela je, a na njenom mjestu je izgrađena nova, u koju su ubrzo prebačene sve predstave. potpuno. U čast Marije Aleksandrovne, supruge cara Aleksandra II, nazvano je Marijinski teatar (Sankt Peterburg). Njegov repertoar se sastoji uglavnom od opera i baleta ruskih i stranih klasičnih kompozitora, ali se uz njih izvode i moderne produkcije.
Kraj 18. - početak 19. stoljeća
Marijinski teatar je jedno od najstarijih i najvećih ruskih muzičkih pozorišta. Igrao je i igra veoma važnu ulogu u razvoju ruske umetnosti u oblasti opere i baleta. Repertoar Marijinskog teatra u ovom periodu bio je prilično raznolik, a aktivno se podržavalo formiranje ruske škole kompozitora. Uz poznate inostrane opere i balete K. M. Webera, A. Gretryja, L. Cherubini, P. A. Monsignyja, G. Paisiella i drugih, postavljena su djela ruskih kompozitora tog vremena: M. I. Glinke, E. I. Fomina, V. A. Paškeviča, S. I. Davidova. i drugi. Otvaranje nove zgrade obilježeno je 1836. godine predstavom M. I. Glinke Život za cara.
Kraj 19. - početak 20. stoljeća
U ovom periodu u pozorištu je izvršena rekonstrukcija fasada, enterijera, poboljšana je akustika, dograđena je nova zgrada. U društvu su se dogodile duboke promjene, ruska opera je procvjetala, postojala je tendencija uvođenja produkcija ruskih kompozitora u repertoar. Repertoar Marijinskog teatra sastojao se od opera i baleta M. I. Glinke („Sirena“, „Ruslan i Ljudmila“), A. N. Serova („Judit“i „Neprijateljska sila“), N. A. Rimskog-Korsakova („Mlada“, „Neprijateljska sila“). Majska noć”), A. S. Dargomyzhsky („Kameni gost”), P. I. Čajkovski („Kovač Vakula”, „Iolanta”, „Pikova dama”), S. I. Tanejev („Oresteja”), M. P. Mussorgsky („Boris Godunov””). Na repertoaru su bili i zapadnoevropski klasici: G. Verdi (Travijata, Rigoleto, Otelo, Falstaf), W. A. Mocart, G. Pučini, K. M. Weber, R. Wagner („PrstenNibelung"), R. Strauss ("Electra").
Oktobarska revolucija i Veliki otadžbinski rat
Nakon Oktobarske revolucije, Marijinski teatar je uzdignut u status državnog pozorišta, pa se na repertoaru pojavilo mnogo ovakvih predstava koje su postavljane na zahtjev vojnika i radnika. Propagandni timovi formirani su od umjetnika koji su davali putujuće predstave u tvornicama, pogonima i vojnim jedinicama. Na repertoaru Marijinskog teatra su nove predstave R. Wagnera (Tannhäuser, Rienzi), R. Straussa (Der Rosenkavalier), A. Berga (Wozzeck). Tokom 1920-ih pojavile su se opere revolucionarne i sovjetske orijentacije, koje su napisali sovjetski kompozitori: A. F. Paščenko ("Eagle Riot"), V. M. Deshevov ("Led i čelik"), O. S. Chishko ("Bojni brod Potemkin"), T. Khrennikov ("U oluju"), S. S. Prokofjev ("Ljubav za tri narandže"). Od tada se baletski repertoar počeo širiti: F. I. Stravinski (Žar ptica, Pulcinela), A. K. Glazunov (Četiri godišnja doba), K. A. Korčmarjev (Kmetska glumica), R. M. Glier (Crveni mak), B. V. Asafjev (Izgubljene iluzije), A. A. Kerin (Laurencia), S. S. Prokofjev (Romeo i Julija).
Tokom ratnih godina, Marijinski teatar je evakuisan u Perm, gde su održane premijere takvih produkcija kao što su opera "Emeljan Pugačov" M. V. Kovala i balet "Gayane" A. I. Hačaturjana. Koncertne brigade su se stvarale od umetnika, koji su išli sa koncertima na liniju fronta, u vojne jedinice i bolnice, u kolhoze, u fabrike. Godine 1944. trupa se vraća u Lenjingrad, a nova pozorišna sezona otvorena je operom M. I. Glinke „IvanSusanin.”
40-50-te godine 20. vijeka
Repertoar Marijinskog teatra u poslijeratnim godinama sastojao se od klasičnih i sovjetskih produkcija.
Opere:
• pikova dama;
• Dubrovsky;
• Aida;
• Carmen;
• Faust;
• Rigoletto;
• "Ruslan i Ljudmila";
• Mazeppa;
• Khovanshchina;
• Pskovityanka;
• Sadko;
• Duenna;
• Porodica Taras;
• "Decembrists";
• "Majka";
• "Sudbina čovjeka".
I također baleti:
• "Pepeljuga" i "Kameni cvijet" S. S. Prokofjeva;
• Bronzani konjanik F. Z. Yarullin;
• Spartak od A. Khachaturiana;
• “Put groma” K. Karaeva;
• "Obala nade" A. P. Petrova;
• Maskarada L. A. Laputina.
Mnoge predstave bile su inovativne, originalne i postale su zlatni fond repertoara Marijinskog teatra.
60-70-te godine 20. stoljeća
U drugoj polovini prošlog veka na repertoaru Marijinskog teatra bile su najnovije predstave: V. I. Muradeli "Lohengrin"; F. Erkel "Gunyadi Laszlo"; "Optimistička tragedija" A. N. Kholminova; "Vasily Gubanov" D. L. Klebanova, J. Bizeta "Carmen"; „Petar I“A. P. Petrova, „Čarobna frula“W. A. Mocarta, balet „Otelo“A. D. Mačavarijanija; „Dvanaest“B. I. Tiščenka, „Biser“N. S. Simonjana, „Čovek“V. N. Salmanova, „Zemlja čuda“I. I. Švarca, „Dva“A. D. Melikova, „Hamlet“N Červinskog, „Stvaranje sveta“A. P. Petrov, „Dalekoplanet" Meisel.
Opera i balet 21. veka
Danas se stanovnicima i gostima severne prestonice nudi bogat i raznovrstan repertoar. Marijinski teatar (Sankt Peterburg) je mješavina klasične i moderne produkcije. Operski repertoar čine predstave: "Aida", "Arijadna na Naksosu", "Atila", "Boris Godunov", "Valkira", "Čarobna frula", "Don Karlos", "Evgenije Onjegin", "Žena bez Senka", "Enufa", "Igrač", "Iolanta", "Španski čas", "Leteći Holanđanin", "Madama Butterfly", "Mazepa", "Misterija apostola Pavla", "Vatreni pogled", "Otelo “, “Pagliacci”, “Palleas and Melisende”, “Okret zavrtnja”, “Rigoletto”, “Sadko”, “Sestra Angelica”, “Macropolus Remedy”, “Traviata”, “Electra”. Baletni repertoar: Adagio Hammerklavier, Giselle, Dragulji, Mali konjić, Varijacije za dva para, Labudovo jezero, Infra, Romeo i Julija, Orašar, Dizzy Precision Rapture, „Pepeljuga“, „Koreografska igra 3X3“, „Jednostavne stvari”.
Mariinsky-2
2013. godine otvoren je drugi Marijinski teatar (nova scena). Repertoar Mariinskog-2 uključuje opere i balete klasičnih i savremenih kompozitora, kako ruskih tako i stranih. Gledalište u novoj zgradi je predviđeno za dve hiljade gledalaca, ima odličnu akustiku i odličnu vidljivost, a iza kulisa je ceo grad, tehnički dobro opremljen, sa velikim brojem potrebnih prostorija, sposoban da primi veliki broj pozorišnog kadra,koja ima 2500 ljudi. Nova zgrada, koja ima tri lokacije, omogućit će realizaciju i najsmjelijih i najsmjelijih projekata. Sada je moguće emitovati predstave širom zemlje, čak iu najudaljenijim krajevima od njenog centralnog dela. Nova zgrada Marijinskog teatra jedno je od najopremljenijih prostorija na svijetu.
Koncertna dvorana
Repertoar Koncertne dvorane Mariinsky uključuje opere, kao i razne koncerte posvećene stvaralaštvu raznih kompozitora ili koji se sastoje od pjesama iz ratnih godina, solo projekte operskih izvođača i instrumentalnih muzičara, kao i horova i orkestri.
Između ostalog, na njegovim pozornicama se redovno održavaju različita takmičenja i festivali.
Preporučuje se:
Najbolje predstave Sankt Peterburga: lista sa imenima, pozorištima, glumcima, recenzijama gledalaca i kritičara
Kao što znate, Sankt Peterburg je kulturna prestonica Rusije. Grad ima ogroman broj pozorišta, muzeja, umjetničkih galerija. Porodični odlazak u pozorište biće odlična opcija za opuštanje tokom slobodnog dana. Naravno, želim da vidim zanimljiv nastup da mi ne bude žao utrošenog vremena i novca
Igor Gorbačov je jedna od istaknutih pozorišnih ličnosti Sankt Peterburga
Lenjingrad je oduvek imao svoju čuvenu školu glumaca. Umjetnici kao što su Nikolaj Čerkasov, Jurij Tolubejev, Efim Kopelyan, Bruno Freindlich i mnogi drugi uveličali su svojim talentom slavu sovjetske umjetnosti. Igor Gorbačov pripada ovoj generaciji velikih umetnika
Elizabetanski barok u arhitekturi Sankt Peterburga: opis, karakteristike i karakteristike
Elizabetski barok je arhitektonski stil koji je nastao za vreme vladavine carice Elizabete Petrovne. Procvat je doživio sredinom 18. vijeka. Arhitekta, koji je bio najistaknutiji predstavnik stila, bio je Bartolomeo Francesco Rastrelli (1700-1771). U njegovu čast, elizabetanski barok se često naziva "Rastrelli"
Domenico Trezzini: biografija prvog arhitekte Sankt Peterburga
Prvi arhitekta Sankt Peterburga Domenico Andrea Trezzini živio je prilično dug život. U Rusiji je pronašao novu domovinu, ime i porodicu. Stvorio je niz značajnih arhitektonskih objekata u sjevernoj prijestonici koji su utjecali na rusku arhitekturu općenito. I danas se njegovo ime najčešće može vidjeti u problemskoj knjizi, gdje se školarci prepuštaju razumijevanju "koliko su kompasa kupili Pyotr Lopushin i Domenico Trezzini". Ali biografija arhitekte dio je ruske istorije
Julia Makhalina, primabalerina Marijinskog teatra: biografija, lični život, kreativnost
Yuliya Viktorovna Makhalina je poznata ruska balerina, primabalerina Marijinskog teatra, profesorica baleta, kao i laureat i dobitnik mnogih nagrada, kao što su Zlatni sofit i Benois de la Danse